Trešnja (Prunus avium) je jedno od omiljenih voćnih stabala u Srbiji, poznata po svom slatkom plodu, ali i lepoti cveta. Potiče iz Evrope i zapadne Azije, a danas se gaji širom sveta. U Srbiji je čest prizor u voćnjacima, okućnicama i ruralnim krajevima. Pored svojih ukusnih plodova, trešnja ima i veliku estetsku vrednost – prolećno cvetanje trešnje pravi je spektakl bele ili ružičaste boje.
Trešnje su simbol proleća, mladosti i kratkotrajne lepote, što ih čini čestom inspiracijom u umetnosti i književnosti. Osim toga, plod trešnje je bogat antioksidansima i vitaminima, što doprinosi njenoj popularnosti u ishrani.
Botaničke karakteristike
Latinski naziv: Prunus avium |
Naziv na engleskom: Sweet cherry |
Životni ciklus: Višegodišnja listopadna biljka |
Visina stabla: Obično od 6 do 10 metara, ali može dostići i do 15 m |
Period cvetanja: April (u zavisnosti od sorte i klime) |
Plodovi: Sočne, okrugle bobice crvene do tamnoljubičaste boje |
Listovi: Ovalni, nazubljeni, tamnozeleni |
Koren: Dubok i razgranat |
Životni vek: Može živeti 50 i više godina uz pravilnu negu |
Vrste i sorte
U Srbiji se najčešće gaje sledeće sorte trešnje:
- Burlat – rana sorta, tamnocrveni plod, otporna na pucanje
- Kordia – kasna sorta, krupni plodovi, visoka komercijalna vrednost
- Stella – samooplodna sorta, pogodna za manje voćnjake
- Regina – veoma otporna na bolesti, kasna berba, tamni plodovi
- Germersdorfska (Hedelfinger) – tradicionalna sorta u Srbiji
Razlike između sorti
- Vreme sazrevanja: od ranih (Burlat) u maju do kasnih (Regina) krajem juna
- Otpornost na bolesti i vremenske uslove: neke sorte su otpornije na mrazeve i moniliju
- Potrebna oprašivačka sorta: većina sorti nije samooplodna i zahteva prisustvo druge sorte radi oplodnje
Sadnja
Vreme sadnje
Idealno vreme za sadnju trešnje je kasna jesen (oktobar-novembar) ili rana prolećna sezona (mart-april), pre nego što počne vegetacija.
Priprema zemljišta
Trešnji najviše odgovara duboko, rastresito, neutralno do slabo kiselo zemljište (pH 6–6.8). Mesto treba da bude sunčano i zaklonjeno od jakih vetrova.
- Ukloniti korov i ostatke iz prethodne vegetacije
- Dodati organsku materiju (kompost ili stajnjak)
- Po potrebi dodati kreč ako je zemljište kiselo
Postupak sadnje
- Iskopa se rupa dimenzija 60x60x60 cm
- Na dno se stavlja sloj komposta ili zgorelog stajnjaka
- Sadnica se postavlja tako da vrat korena bude u nivou sa zemljom
- Zatrpa se zemljom i dobro zalije
- Postaviti kolac za oslonac i vezati sadnicu
Razmak između biljaka
- Za veće sorte: 4–5 m između stabala i redova
- Za patuljaste ili oblikovane sorte: 2.5–3 m
Gajenje i nega
Zalivanje
Trešnja ne voli prekomerno vlažno zemljište. Tokom sušnih perioda, posebno u vreme formiranja plodova, zalivanje je ključno. Preporučuje se kap po kap sistem kako bi se izbeglo truljenje korena.
Đubrenje
- U jesen: organska đubriva (stajnjak, kompost)
- U proleće: mineralna đubriva bogata fosforom i kalijumom
- Tokom vegetacije: azotna đubriva, ali umereno, da se ne podstakne preterani rast lišća
Orezivanje/Oblikovanje
Orezivanje se vrši u kasnu zimu ili rano proleće. Uklanjaju se:
- Suve, oštećene i bolesne grane
- Grane koje se ukrštaju
- Višak mladica da se obezbedi svetlost unutrašnjosti krošnje
Cilj je formirati otvorenu krošnju i omogućiti bolju ventilaciju.
Zaštita od bolesti i štetočina
Najčešće bolesti:
- Monilija (sušenje grana i plodova)
- Pegavost lista
- Bakterijski rak
Najčešći štetočine:
- Trešnjina mušica – pravi crve u plodu
- Lisne vaši – sisaju sokove iz listova
Zaštita se sprovodi primenom dozvoljenih fungicida/insekticida i redovnim praćenjem stanja.
Razmnožavanje
Razmnožavanje trešnje može se obavljati na nekoliko načina, ali najčešće i najefikasnije metode su kalemljenje i upotreba generativnih (semenih) podloga. Svaka metoda ima svoje prednosti i specifičnosti, a izbor zavisi od cilja gajenja – da li je to proizvodnja voća, stvaranje novih sorti ili proizvodnja podloga za komercijalnu sadnju.
Kalemljenje (najčešći metod)
Kalemljenje je najpouzdanija i najčešće korišćena metoda razmnožavanja trešnje, jer omogućava prenošenje svih sortnih karakteristika sa matične biljke. Najčešće se koristi engleski spajajući kalem, kalemljenje pod koru ili prolećno kalemljenje pupoljkom (okulacija).
Najčešće podloge:
- Divlja trešnja (Prunus avium) – snažan rast, koristi se u tradicionalnim zasadima
- Džanarika (Prunus cerasifera) – slabijeg rasta, pogodna za lakša zemljišta
- Gisela 5, Gisela 6 – niskobujne podloge idealne za intenzivne zasade i guste sadnje
Vreme kalemljenja:
Kalemljenje se obavlja u kasnu zimu (februar/mart) kada su podloge još u stanju mirovanja, dok se okulacija vrši krajem leta (avgust).
Razmnožavanje semenom
Seme trešnje se najčešće koristi za proizvodnju podloga, a ne za dobijanje istovetnih sorti, jer potomstvo ne zadržava sortna svojstva. Proces uključuje stratifikaciju semena – simulaciju prirodnih uslova zime, što omogućava uspešno klijanje.
Postupak stratifikacije:
- Očistiti semenke (koštice) od mesa i oprati
- Staviti ih u vlažan pesak ili treset
- Držati na temperaturi od 3–5°C oko 90–120 dana
- Nakon toga se poseju u saksije ili direktno u rasadnik
Ova metoda je pogodna za dobijanje sadnog materijala na duži rok i za hobi uzgajivače.
Razmnožavanje zelenim reznicama (ređe u praksi)
Razmnožavanje zelenim reznicama koristi se veoma retko, uglavnom u eksperimentalne ili istraživačke svrhe. Potrebna je visoka vlažnost vazduha i kontrolisani uslovi (staklenik, plastenik). Uspešnost oživljavanja reznica je niska, a mlade biljke su često slabo razvijene.
In vitro razmnožavanje (mikrorazmnožavanje)
Ova metoda se primenjuje isključivo u laboratorijskim uslovima i koristi se za masovnu proizvodnju podloga ili posebnih klonova u naučne i komercijalne svrhe. U Srbiji je prisutna u specijalizovanim institutima i rasadnicima.
Berba i skladištenje
Berba
Trešnje se beru ručnim branjem, obično krajem maja i tokom juna, u zavisnosti od sorte i klime. Plodovi se beru sa peteljkom, pažljivo da se ne oštete.
Trešnje ne sazrevaju nakon branja, pa ih treba brati potpuno zrele.
Skladištenje
Trešnja je osetljivo voće i brzo propada. Najbolje ju je:
- Konzumirati odmah
- Čuvati u frižideru do 5 dana
- Zamrzavati (bez koštica) ili preraditi u kompote, džemove i sokove
Upotreba
Kulinarska primena
Trešnja se koristi sveža ili kao sastojak u:
- Pita, kolača i torti
- Kompota i džemova
- Sladoleda i smutija
- Sokova i rakije (višnjevača)
Lekovita svojstva
- Bogata je vitaminom C, A, kalijumom i antioksidansima
- Ima diuretička svojstva
- Pomaže kod upala i bolova u zglobovima
- Čaj od peteljki trešnje koristi se kao prirodni lek za mokraćne puteve