Monstera (Monstera deliciosa) je jedna od najpopularnijih sobnih biljaka današnjice. Prepoznatljiva je po krupnim, sjajnim listovima srcolikog oblika sa karakterističnim prorezima i rupama, zbog kojih je mnogi zovu i „švajcarski sir”, a kod nas je često pogrešno nazivaju filodendronom. Iako potiče iz tropskih šuma, u stanu se odlično snalazi i uz osnovnu negu može da živi decenijama.
Prirodno stanište monstere su vlažne tropske šume južnog Meksika i Centralne Amerike, sve do Paname. Tamo raste kao penjačica koja se vazdušnim korenovima pričvršćuje za stabla drveća i penje ka svetlosti. Upravo zato joj je i u kućnim uslovima važno obezbediti oslonac i dovoljno rasejane svetlosti.
Botaničke karakteristike
| Latinski naziv: Monstera deliciosa |
| Engleski naziv: Swiss cheese plant, Monstera |
| Porodica: Araceae (kozlačevke) |
| Životni ciklus: Višegodišnja zimzelena penjačica |
| Visina: U stanu najčešće 1,5–3 m, u prirodi i preko 10 m |
| Listovi: Krupni, kožasti, srcoliki, kod odraslih biljaka sa prorezima i rupama |
| Cvetanje: U sobnim uslovima retko; cvast je klip obavijen belim listom (spatom) |
| Plod: Jestiv tek kada potpuno sazri; nezreo sadrži kristale kalcijum-oksalata |
| Uspeva: Na jakoj, rasejanoj svetlosti, na 18–27 °C i uz povećanu vlažnost vazduha |
Vrste i sorte
Najpoznatije vrste i varijeteti
U cvećarama i rasadnicima najčešće se mogu naći sledeće monstere:
- Monstera deliciosa – klasična i najrasprostranjenija vrsta, sa krupnim listovima koji kod odraslih biljaka u stanu često dostižu 40–60 cm.
- Monstera deliciosa ‘Borsigiana’ – oblik nešto manjih listova i bržeg rasta, sa većim razmacima između listova; često se prodaje pod istim imenom kao i klasična monstera.
- Monstera adansonii – manja vrsta sa tanjim, izduženim listovima punim ovalnih rupa, idealna za viseće saksije i police.
- Monstera ‘Thai Constellation’ – šarolika sorta sa kremastim tačkicama i šarama na listovima, sporijeg rasta.
- Monstera ‘Albo Variegata’ – retka i skupa sorta sa belim površinama na listovima, kojoj je potrebno više svetlosti i pažnje.
Kada se pojavljuju prorezi na listovima
Mlade monstere imaju cele listove bez proreza – to je potpuno normalno. Prorezi i rupe javljaju se tek kada biljka ojača, najčešće posle druge ili treće godine, i to samo ako ima dovoljno svetlosti. Monsteru često mešaju sa filodendronom (Philodendron) ili sa biljkom Rhaphidophora tetrasperma, koja liči na minijaturnu monsteru, ali pripada drugom rodu.
Uslovi gajenja
Svetlost
Monstera najbolje raste na jakoj, ali rasejanoj svetlosti – na primer, metar do dva od prozora okrenutog ka istoku ili zapadu. Direktno podnevno sunce, naročito leti iza stakla, može da izazove opekotine u vidu svetlih ili smeđih fleka na listovima. U previše tamnom prostoru biljka se izdužuje, a novi listovi su sitniji i bez proreza.
Temperatura
Optimalna temperatura je između 18 i 27 °C. Monstera ne podnosi temperature niže od 12 °C, kao ni hladnu promaju, zato je zimi držite dalje od ulaznih vrata i prozora koji se često otvaraju. Takođe je ne postavljajte neposredno pored radijatora.
Vlažnost vazduha
Kao tropska biljka, monstera najbolje uspeva pri vlažnosti vazduha od 50 do 60 % i više. U grejnoj sezoni vazduh u stanovima je često suv, pa pomaže:
- grupisanje više biljaka na jednom mestu,
- postavljanje saksije na podmetač sa šljunkom i vodom (dno saksije ne sme da stoji u vodi),
- korišćenje ovlaživača vazduha,
- povremeno brisanje listova vlažnom krpom.
Sadnja i presađivanje
Supstrat
Monstera traži rastresit, propustljiv i vazdušast supstrat. Dobra mešavina sastoji se od:
- oko 50 % kvalitetnog supstrata za sobne biljke,
- 25 % perlita,
- 25 % borove kore (supstrata za orhideje) ili kokosovog čipsa.
Takav supstrat zadržava dovoljno vlage, ali omogućava korenu da diše i sprečava truljenje.
Izbor saksije
Saksija obavezno mora imati otvore za odvod vode. Birajte posudu samo 3–5 cm širu od prethodne – prevelika saksija zadržava višak vlage koji koren ne može da iskoristi.
Kada i kako presađivati
Mlade monstere presađujte svake godine, a starije na svake dve do tri godine, najbolje u proleće (od marta do maja). Znak da je vreme za presađivanje je koren koji izlazi kroz otvore na dnu saksije ili se vidi na površini supstrata.
- Dan pre presađivanja biljku umereno zalijte.
- Pažljivo izvadite biljku i otresite stari supstrat sa korena.
- Uklonite truo, mekan ili taman koren čistim makazama.
- Na dno nove saksije stavite sloj supstrata, postavite biljku na istu dubinu na kojoj je bila i popunite saksiju.
- Postavite oslonac odmah, kako kasnije ne biste oštetili koren.
- Zalijte i ostavite biljku nekoliko dana na mestu bez direktnog sunca.
Gajenje i nega monstere
Zalivanje
Monstera se zaliva kada se gornjih 3–5 cm supstrata osuši. Leti je to najčešće jednom nedeljno, a zimi na 10–14 dana. Zalijte obilno, dok voda ne počne da izlazi kroz otvore na dnu, a višak iz podmetača prospite posle 15–20 minuta.
Napomena
Prekomerno zalivanje je najčešći uzrok propadanja monstere. Žuti donji listovi, mekane stabljike i neprijatan miris supstrata znak su da koren stoji u vodi i počinje da truli.
Đubrenje
Od marta do septembra prihranjujte monsteru na svake dve do tri nedelje tečnim đubrivom za zelene sobne biljke, u polovini preporučene doze. Zimi, kada biljka miruje, prihranjivanje prekinite. Previše đubriva izaziva smeđe vrhove listova i nakupljanje soli u supstratu.
Oslonac i oblikovanje
U prirodi se monstera penje uz drveće, pa i u stanu najlepše izgleda i najkrupnije listove pravi kada ima oslonac. Najbolji izbor je štap obložen mahovinom ili kokosovim vlaknom, uz koji se stabljika vezuje mekanim vezicama. Vazdušne korenove koji rastu ka štapu usmerite u njega – ako je mahovina vlažna, koren će se ukoreniti u nju.
Orezivanje
Orezivanje nije obavezno, ali pomaže da biljka ostane uredna. Uklanjajte stare, žute i oštećene listove pri osnovi drške. Ako je monstera prerasla prostor, stabljiku možete skratiti u proleće iznad nodije (čvora), a odsečeni deo iskoristiti za razmnožavanje. Vazdušni korenovi se ne moraju seći – ako smetaju, uklonite samo pojedine.
Čišćenje listova
Na krupnim listovima brzo se skuplja prašina koja smanjuje fotosintezu. Jednom do dva puta mesečno obrišite listove mekom, vlažnom krpom. Izbegavajte sredstva za sjaj listova, jer mogu da zapuše pore.
Razmnožavanje monstere
Monstera se najlakše razmnožava reznicama stabljike, a najbolje vreme za to je proleće i rano leto.
Razmnožavanje reznicama u vodi
- Odaberite deo stabljike sa najmanje jednom nodijom (čvorom), jednim listom i, ako je moguće, vazdušnim korenom.
- Presecite stabljiku oštrim i dezinfikovanim nožem oko 2–3 cm ispod nodije.
- Reznicu stavite u teglu sa vodom tako da nodija bude potopljena, a list iznad vode.
- Vodu menjajte na svakih 5–7 dana.
- Kada novi korenovi dostignu 5–10 cm (obično posle 3–6 nedelja), presadite reznicu u supstrat.
Razmnožavanje u supstratu
Reznica se može direktno posaditi u vlažnu mešavinu perlita i supstrata ili u sfagnum mahovinu. Držite je na toplom (22–25 °C) i svetlom mestu, a supstrat stalno blago vlažnim. Prozirna kesa preko saksije pomaže da se održi vlažnost vazduha oko reznice.
Preporuka
Reznica bez nodije neće razviti novu biljku, čak i ako pusti koren. Uvek proverite da deo stabljike koji sečete ima bar jedan čvor.
Bolesti, štetočine i česti problemi
Česti problemi i njihovi uzroci
- Žuti listovi – najčešće višak vode ili loša drenaža, ređe nedostatak hranljivih materija.
- Smeđi, suvi vrhovi i ivice listova – suv vazduh, neredovno zalivanje ili višak đubriva.
- Listovi bez proreza – premalo svetlosti ili mlada biljka.
- Kapljice vode na ivicama listova – gutacija, prirodna pojava kada biljka dobije više vode nego što može da potroši.
- Izdužene stabljike sa sitnim listovima – nedostatak svetlosti.
Štetočine
Monsteru najčešće napadaju crveni pauk (grinje), tripsi, štitaste vaši i vunaste vaši. Redovno pregledajte naličje listova. Kod blagog napada listove operite mlakom vodom i obrišite rastvorom blagog sapuna, a kod jačeg napada primenite preparat na bazi neem ulja ili kalijevog sapuna i tretman ponovite posle 7 dana.
Da li je monstera otrovna?
Svi delovi monstere, osim potpuno zrelog ploda, sadrže kristale kalcijum-oksalata. Ako se list ili stabljika žvaću, mogu da izazovu peckanje i otok usta, pojačano lučenje pljuvačke i povraćanje. Zbog toga monsteru držite van domašaja dece i kućnih ljubimaca, naročito mačaka i pasa.
Napomena
Sok monstere može da iritira osetljivu kožu. Prilikom orezivanja i razmnožavanja koristite rukavice i operite ruke nakon rada.
Uz dovoljno svetlosti, umereno zalivanje i čvrst oslonac, monstera će vas godinama nagrađivati novim, sve krupnijim listovima i postati pravi zeleni ukras vašeg doma.