Bosiljak (Ocimum basilicum) je jedna od najomiljenijih začinskih i lekovitih biljaka širom sveta, a naročito je cenjen i gajen i na prostoru Srbije. Njegov karakterističan miris i ukus, kao i jednostavan način uzgoja, čine ga savršenim dodatkom svakom domaćinstvu – bilo da ga gajite na balkonu, u bašti ili u saksiji na prozoru.
Bosiljak potiče iz tropskih krajeva Azije, pre svega Indije i Irana, ali se od davnina uzgaja i u Mediteranu, gde je postao nezaobilazan sastojak brojnih jela. U našim krajevima je duboko ukorenjen u tradiciji – često se koristi u religioznim obredima, a veruje se i da štiti dom od negativne energije.
Pored kulinarske i duhovne upotrebe, bosiljak je poznat i po svojim lekovitim svojstvima – koristi se za jačanje imuniteta, poboljšanje varenja i kao prirodni antioksidans.
Botaničke karakteristike
Latinski naziv: Ocimum basilicum |
Naziv na engleskom: Basil |
Životni ciklus: Jednogodišnja biljka (u hladnijim klimama) |
Visina biljke: 20–60 cm (u zavisnosti od sorte) |
Cvetanje: Leti (jun–avgust) |
Boja cveta: Belo, svetloljubičasto |
Plodovi: Sitne semenke koje nastaju nakon cvetanja |
Miris: Intenzivan, prijatan, začinski |
Lokalni klimatski zahtevi: Topla klima bez mrazeva |
Vrste i sorte
Postoji mnogo sorti bosiljka, a svaka se razlikuje po ukusu, izgledu, veličini lista i mirisu. Na našem podneblju najviše se uzgajaju sledeći varijeteti:
Popularni varijeteti
- Slatki (genoveški) bosiljak: Najčešći u Srbiji; koristi se u kulinarstvu (posebno za pesto).
- Ljubičasti bosiljak: Ukrasan, s ljubičastim listovima i jačim ukusom.
- Limunski bosiljak: Odiše citrusnim notama, odličan za čajeve i osvežavajuća jela.
- Tajlandski bosiljak: Egzotičan, sa notama anisa i mentola.
Razlike između sorti
- Boja lista: Od svetlozelene do tamnoljubičaste
- Ukus i aroma: Od blagog do jakog i začinjenog
- Veličina biljke i listova: Sitnolisne sorte su kompaktnije i dekorativnije
- Otpornost na vremenske uslove: Neke sorte su otpornije na sušu i bolesti
Sadnja
Za uspešan uzgoj bosiljka ključno je pravilno vreme i način sadnje.
Vreme sadnje
Bosiljak se seje u proleće – kada prođe opasnost od mraza (od kraja aprila do početka maja). Mlade biljke mogu se gajiti iz rasada koji se pravi krajem marta ili se direktno seje u saksije ili baštenske leje u maju.
Priprema zemljišta
Zemljište mora biti:
- Dobro drenirano
- Bogato humusom
- Neutralne do blago kisele pH vrednosti (6,0–7,0)
Pre sadnje, zemlju treba prekopati, usitniti i po potrebi obogatiti kompostom ili stajskim đubrivom.
Postupak sadnje
- Ako sejete direktno: seme pospite po površini i lagano utisnite (ne zatrpavati duboko).
- Ako presađujete rasad: posadite biljku zajedno sa busenom zemlje iz posude.
Razmak između biljaka
- U saksijama: 1 biljka po saksiji od 15–20 cm prečnika
- U bašti: 25–30 cm između biljaka; 40 cm između redova
Gajenje i nega
Bosiljak je relativno jednostavan za gajenje, ali zahteva redovnu negu.
Zalivanje
- Voli vlagu, ali ne podnosi preterano zadržavanje vode.
- Zalivati ujutru, po potrebi, kada se površinski sloj zemlje osuši.
- Izbegavati orošavanje lišća kako bi se sprečio razvoj gljivičnih oboljenja.
Đubrenje
- Preporučuje se dodavanje tečnog đubriva jednom na dve nedelje (npr. đubriva na bazi algi ili koprive).
- Prirodna organska đubriva su idealna (kompost, glistnjak).
Orezivanje / Oblikovanje
- Redovno pinciranje (skidanje vrhova) podstiče grananje i bujnost.
- Uklanjajte cvetne pupoljke ako želite više listova, jer biljka nakon cvetanja ulazi u fazu opadanja kvaliteta listova.
Zaštita od bolesti i štetočina
Najčešće pretnje:
- Pepelnica – gljivično oboljenje koje se manifestuje belim premazom na listovima
- Puževi i lisne vaši – hrane se sokovima biljke
Preventiva:
- Ne preterivati sa zalivanjem
- Obezbediti dobru cirkulaciju vazduha
- Koristiti prirodne preparate (čaj od preslice, beli luk u vodi)
Razmnožavanje
Bosiljak se može uspešno razmnožavati semenom ili reznicama, a oba načina su pogodna za kućne i baštenske uslove. Pravilno razmnožavanje obezbeđuje zdrave i jake biljke, produžava sezonu gajenja i omogućava uzgajanje više biljaka bez dodatnih troškova.
Razmnožavanje iz semena
Ovo je najčešći način gajenja bosiljka, posebno kada se želi veći broj biljaka.
Kada sejati:
- Početak proleća (kraj marta – april) u zatvorenom prostoru
- Direktna setva na otvorenom od sredine maja, kada prestane opasnost od mrazeva
Postupak:
- Pripremite posude sa finim supstratom (zemlja za cveće pomešana sa peskom ili tresetom).
- Seme lagano pospite po površini i samo blago utisnite – nemojte prekrivati zemljom jer je semenu potreban svetlost za klijanje.
- Površinu ovlažite raspršivačem i prekrijte najlonom ili staklom da zadržite vlagu.
- Držite na toplom mestu (idealna temperatura za klijanje: 20–25°C).
- Klijanje počinje u roku od 5 do 10 dana.
- Kada biljke razviju 2–3 prava lista, pikirajte ih (presađivanje u veće saksije ili na stalno mesto u bašti).
Saveti:
- Za ranu proizvodnju koristite minijaturne plastenike ili držite rasad blizu sunčanog prozora.
- Redovno orošavajte, ali ne preterujte s vlagom da biste sprečili truljenje.
Razmnožavanje reznicama (vegetativno)
Ova metoda je odlična ako već imate odraslu biljku i želite da je umnožite brzo i efikasno.
Kako se to radi:
- Odrežite zdravu grančicu dužine oko 10–15 cm, neposredno ispod čvora (mesta gde izbijaju listovi).
- Uklonite donje listove da ne budu u vodi ili zemlji.
- Stavite reznicu u čašu sa vodom (koristite običnu česmovaču, bez hlora ako je moguće).
- Postavite čašu na toplo i svetlo mesto (ali bez direktnog sunca).
- Nakon 7–10 dana, pojaviće se fini, beli korenčići.
- Kada koren dostigne dužinu od 2–3 cm, zasadite reznicu u saksiju ili zemlju.
Prednosti:
- Brže dobijate gotovu biljku
- Očuvanje osobina sorte (korisno kod retkih varijeteta)
- Mogućnost razmnožavanja tokom cele sezone (čak i leti)
Napomena
Prvih nekoliko dana nakon sadnje reznicu čuvajte u polusenci i redovno zalivajte kako bi se što bolje primila.
Berba i cvetanje
Kada i kako brati
- Listovi se beru kada biljka dostigne 15–20 cm visine
- Najbolje ih je brati ujutru, pre jakog sunca
- Uvek se bere gornji deo biljke (vršni listovi)
Skladištenje
- Sveže listove čuvajte u frižideru do 3 dana, umotane u vlažan papir
- Može se i:
- Sušiti na senovitom i prozračnom mestu
- Zamrznuti (celi listovi ili u obliku pestа)
Trajanje cvetanja
Bosiljak cveta od juna do avgusta, ali ako ne želite seme, preporučuje se uklanjanje cvetova da bi se produžila vegetacija.
Upotreba
Bosiljak ima široku primenu i u kuhinji i u narodnoj medicini.
Kulinarska primena
- Neizostavan sastojak italijanske kuhinje (posebno u pestu, sosovima, picama)
- Dodaje se u salate, supe, jela od povrća i mesa
- U kombinaciji sa paradajzom čini savršen ukusni spoj
Napomena: Dodaje se pri kraju kuvanja kako ne bi izgubio aromu.
Dekorativna primena
- Ljubičasti i mini bosiljak atraktivni su za saksije na terasama
- Kombinovanje više sorti može biti i korisno i estetski dopadljivo
Lekovita svojstva
- Pomaže kod nadimanja, grčeva i problema sa varenjem
- Deluje umirujuće na nervni sistem
- Blagotvoran kod upala grla i kašlja (kao čaj ili tinktura)